Vrijeme

22 °C

Hvarsko povijesno kazalište

Hvarsko kazalište, smješteno u zgradi Arsenala, spomenik je najviše kategorije od nacionalnog značaja za Republiku Hrvatsku.

Kazalište je izgrađeno 1612. godine na prvom katu Arsenala za vrijeme poduzetnog kneza Petra Semitecola. Monumentalna zgrada Arsenala u središtu povijesne jezgre Hvara, jedna je od najznačajnijih vojno-pomorskih zgrada svoje vrste na Mediteranu. Na nadvratniku ulaznih vrata kazališta na Belvederu - terasi Fontika uz sjevernu fasadu Arsenala, upisano je: ANNO SECVNDO PACIS MDCLXII. Godina 1612., kako govori natpis, druga je godina socijalnog mira između zavađenih staleža hvarske Komune.

 

Izgradnjom kazališta Semitecolo je svim staležima ravnopravno ponudio prostor za kulturne i društvene sadržaje. Na taj je način, za to vrijeme gotovo nezamislivo demokratično, stvorio prvo javno kazalište u Europi.

U kronologiji najstarijih kazališta Europe, odmah poslije Teatra Olimpica u Vicenzi 1585. godine i Teatra all'antica u Sabbioneti iz 1588. godine, slijedi hvarsko kazalište iz 1612. Ova rana godina nastanka hvarskom kazalištu osigurava nezaobilazno mjesto u povijesti teatra uopće.

U nedostatku arhivskih i materijalnih ostataka iz ranog 17. stoljeća možemo pretpostaviti da je hvarsko kazalište prvotno imalo renesansni oblik. Sačuvani interijer – pozornica i gledalište sa ložama, potječe iz 1803. godine, kada je osnovano Kazališno društvo, koje je kao asocijacija naprednih građana iz temelja obnovilo vojskom opustošeni prostor. Obnavljano i preuređivano, današnji neobarokni izgled hvarsko je kazalište sačuvalo iz sredine 19. stoljeća, čime se svrstava u deset najstarijih baroknih teatara Europe. Skromne dimenzije pozornice i prilično uske lože, a posebno bliski kontakt između gledališta i scene, daju ovom kazalištu izuzetno humanu dimenziju zbog čega su mnogi glumci veoma rado u njemu glumili. U europskim relacijama rijetkost su i dvije sačuvane zidne scenografije sa začelnog zida pozornice. Starija freska iz 1819. godine i danas se nalazi na pozornici. Naslikao ju je majstor Petar Galasso za vrijeme priprema Kazališta za karnevalsku sezonu. Drugu slikariju s prikazom kneževog dvora negdje oko 1900. godine, naslikao je Nikola Marchi. Ista je restaurirana i postavljena na pomične panoe.

Od samog osnutka, kroz gotovo četiristo godina svog postojanja, kazalište je bilo središte kulturnog i društvenog života Grada i Komune. Najintenzivniji scenski život odvijao se kroz 19. stoljeće, posebno za vrijeme Karnevala, kada su se održavale glazbene i scenske priredbe, te maskirani i svečani plesovi-cavalchine. U kazalištu su nastupale domaće diletantske i glazbene družine, strani glumci i glazbenici, orkestri i opere. U jednoj se kazališnoj sezoni znalo na ovoj pozornici odigrati i preko trideset predstava. Nakon što je 1921. godine, Kazališno društvo prestalo s radom, kazalište je došlo pod upravu Općine Hvar. Kroz dvadeseto stoljeće, tek nužno održavano, kazalište je i dalje bilo središte rada domaćih i stranih amaterskih i profesionalnih ansambala. Zadnjih dvadesetak godina, kazalište kao i Arsenal u kojem je smješteno, bilo je trošno i statički nesigurno. Stoga se u njemu tek rijetko održavalo manje komorne priredbe. Kao rijedak muzejski prostor bio je posjećivan od stručnjaka, turista, studenata i đaka.

U tijeku je konstruktivna i statička sanacija zgrade Arsenala kao preduvjet restauraciji kazališta i revitalizaciji kulturnog i scenskog života ovog svojevrsnog veterana teatarske povijesti. Dugo očekivani proces sanacije ovog izuzetnog spomeničkog kompleksa, vratit će život objektu i oživjeti scenu koja je obilježila kulturnu povijest Hvara, ali i Hrvatske.

 

Viši kustos prof. Mirjana Kolumbić,
Muzej hvarske baštine Hvar

Newsletter

Unesite e-mail adresu i primajte vijesti